• logo
  • osnovna stranica
  • Vrhovni sud Republike Srpske

    Idi na sadržaj
    BosanskiHrvatskiSrpskiСрпскиEnglish

    ČETVRTA GODIŠNJA KONFERENCIJA PRAVOSUDNOG FORUMA ZA BiH

    28.05.2021.

    „Pristup javnosti i transparentnost pravosudnog sistema – evropski standardi i praksa u BiH“

     

    U organizaciji Ustavnog suda BiH i Aire Centra, dana 25. maja 2021. godine u Sarajevu održana je IV Godišnja konferencija pravosudnog foruma za BiH na temu „Pristup javnosti i transparentnost pravosudnog sistema – evropski standardi i praksa u BiH“.

     

    U radu ove Konferencije kao panelisti učestvovali su predstavnici najviših sudskih instanci u BiH, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, kao i predstavnici Ustavnog suda BiH, s jedne strane, a s druge strane panelisti su bili i predstavnici medija u BiH.

     

    Tom prilikom, kao panelista, predsjednica Vrhovnog suda Republike Srpske je izložila kratak referat o javnosti rada Vrhovnog suda Republike Srpske, dodajući:

     

    Osnov demokratskog društva počiva na slobodnom protoku informacija. Kada navedeno sagledamo sa aspekta rada Vrhovnog suda Republike Srpske, najviše pravosudne instance u Republici Srpskoj, onda je neupitno da mora obezbjediti javnost u svom radu, jer bez uvjerenja građana da će osigurati vladavinu prava, njegov rad ne bi imao nikakvog smisla, niti svrhu. Zato je dobro podsjetiti se na  poznatu maksimu sudije lorda Gordona Hewarta: „Pravda ne treba samo da se ostvaruje, već treba da bude viđeno i kako se ostvaruje“.

     

    Upravo zbog ovoga je značajna i svrsishodna najjednostavnija definicija odnosa sa javnošću koja glasi: „Raditi i govoriti o svom radu“.

     

    Kada je u pitanju javnost rada Vrhovnog suda Republike Srpske, onda za to postoje i zakonski okviri, a to je prije svega odredba člana 9. Zakona o sudovima, koji propisuje da je rad suda javan, ukoliko to nije drugačije određeno zakonom.

     

    Javnost rada suda se obezbjeđuje:

     

    -  javnim raspravama pred sudom,

    -  objavljivanjem sastava suda odnosno vijeća,

    -  davanjem obavještenja javnosti u toku sudskih postupaka.

     

     Javnost se takođe obezbjeđuje:

     

    - objavljivanjem sudskih odluka,

      - kao i davanjem drugih informacija od interesa za javnost, uz prethodno uklanjanje ličnih  podataka.

     

    Ministarstvo pravde Republike Srpske je bilo u obavezi donijeti Pravilnik o objavljivanju sudskih odluka.

     

    Isto tako značajan je:

     

    Zakon o zaštiti ličnih podataka i to član 3. Zakona kojim je propisano da krivične presude spadaju u posebnu kategoriju podataka, dok član 10. istog Zakona, propisuje da se podaci iz krivičnih presuda, kao posebna kategorija ličnih podataka, ne mogu automatski obrađivati, ukoliko zakonom nije predviđena odgovarajuća zaštita.

     

    Nadalje, značajan je i  član 251. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, propisana je mogućnost isključenja javnosti, tako da vijeće može u svako doba od otvaranja zasjedanja, pa do završetak glavnog pretresa, po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka ili branioca po njihovom saslušanju, isključiti javnost za cijeli glavni pretres ili jedan njegov dio, ako je to u interesu državne bezbjednosti ili za potrebe čuvanja državne, vojne, službene ili važne poslovne tajne, čuvanje javnog reda, zaštite morala u demokratskom društvu, ličnog ili intimnog života optuženog ili oštećenog ili zaštite interesa maloljetnika ili svjedoka.

     

    Takođe značajno za javnost rada pravosudnih institucija  su  Okvirne smjernice za objavljivanje sudskih i tužilačkih odluka, koji je usvojio Visoki sudski i tužilački savjet BiH.

     

    Takođe značajni su i dokumenti Vrhovnog suda Republike Srpske, a to je prije svega

     

    - Strategija za odnose s javnošću,

     

         - Vodič o pristupu, objavljivanju i dostavljanju informacija u posjedu i pod kontrolom

            Vrhovnog suda Republike Srpske,

     

    -  Indeks registar informacija koje su pod kontrolom Vrhovnog suda Republike  Srpske,

     

    - Obrazac za podnošenje zahtjeva za pristup informacijama u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama,

     

    - Pravilnik o anonimizaciji sudskih odluka Vrhovnog suda Republike Srpske,

     

    - Pravilnik o radu web uredništva Vrhovnog suda Republike Srpske.

     

    Svi navedeni dokumenti su značajni u komunikaciji s javnošću

     

    U okviru suda nemamo poseban odjel za odnose sa javnošću.

     

    Poslove komunikacije obavlja sekretar suda, koji je ujedno i službenik za informisanje. Radi se o diplomiranom pravniku sa položenim pravosudnim ispitom, koja je  jedno vrijeme, u svojoj dugogodišnjoj karijer bila i sudija. Treba napomenuti da je ujedno prošla i čitav niz obuka za rad sa medijima, pa se može sa pravom zaključiti da je kompetentna za obavljanje ovih poslova, za koje nije adekvatno nagrađena.

     

    Vrhovni sud Republike Srpske je otvoren prema građanima i medijima i proaktivni pristup komunikacije sa javnošću primarno se odnosi na davanje informacija o radu suda, bez obzira da li su takve informacije zatražene. Ovaj sud je jedan od rijetkih pravosudnih institucija koji redovno objavljuje sudsku praksu najznačajnijih odluka Vrhovnog suda zajedno sa sentencama.

     

    Najznačajnije odluke Vrhovnog suda Republike Srpske se anonimiziraju u skladu sa Pravilnikom o anonimizaciji sudskih odluka Vrhovnog suda Republike Srpske i tako ih činimo dostupnim široj javnosti.

     

    Isto tako i druge aktuelnosti koje su u vezi sa radom Vrhovnog suda Republike Srpske se redovno objavljuju na mjesečnom nivou i to prije svega saopštenja za javnost koja se odnose na redovne aktivnosti suda, zatim raspored javnih sjednica Krivičnog odjeljenja.

     

    Kada je u pitanju reaktivna komunikacija s javnošću, onda se to prije svega odnosi na postupanja po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama. Takvih zahtjeva u aprilu mjesecu Vrhovni sud Republike Srpske je zaprimio 20 i na sve zahtjeve odgovoreno je istog dana. (u 2019. godini odgovorili smo na 156 zahtjeva, a u 2020. godini odgovorili smo  na 94 zahtjeva).

     

    Dakle razvili smo i proaktivnu i reaktivnu komunikaciju sa javnošću, ali to ne znači da smo u potpunosti zadovoljni postignutim rezultatima, jer uvijek može biti bolje.

     

    Imajući u vidu da je otvorenost rada Vrhovnog suda Republike Srpske, jedan od načina za postizanje povjerenja koje građani imaju u rad suda, kao i način demokratske kontrole nad radom sudova, nastojaćemo da razvojem boljeg pristupa informacijama, koje su u posjedu Vrhovnog suda Republike, zaustavimo trend gubljenja povjerenja u rad suda kao i pravosudnog sistema u cjelini, a ujedno da obezbjedimo promociju većeg povjerenja građana u pravosuđe.

     

    Svjesni smo činjenice da je otvorenost Vrhovnog suda Republike Srpske ključna u izgradnji demokratskog društva, u kojem građanin participira u javnom životu na informisan način.

     

     

     

    Prikazana vijest je na:
    264 PREGLEDA
    Kopirano
    Povratak na vrh

    ČETVRTA GODIŠNJA KONFERENCIJA PRAVOSUDNOG FORUMA ZA BiH

    28.05.2021.

    „Pristup javnosti i transparentnost pravosudnog sistema – evropski standardi i praksa u BiH“

     

    U organizaciji Ustavnog suda BiH i Aire Centra, dana 25. maja 2021. godine u Sarajevu održana je IV Godišnja konferencija pravosudnog foruma za BiH na temu „Pristup javnosti i transparentnost pravosudnog sistema – evropski standardi i praksa u BiH“.

     

    U radu ove Konferencije kao panelisti učestvovali su predstavnici najviših sudskih instanci u BiH, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, kao i predstavnici Ustavnog suda BiH, s jedne strane, a s druge strane panelisti su bili i predstavnici medija u BiH.

     

    Tom prilikom, kao panelista, predsjednica Vrhovnog suda Republike Srpske je izložila kratak referat o javnosti rada Vrhovnog suda Republike Srpske, dodajući:

     

    Osnov demokratskog društva počiva na slobodnom protoku informacija. Kada navedeno sagledamo sa aspekta rada Vrhovnog suda Republike Srpske, najviše pravosudne instance u Republici Srpskoj, onda je neupitno da mora obezbjediti javnost u svom radu, jer bez uvjerenja građana da će osigurati vladavinu prava, njegov rad ne bi imao nikakvog smisla, niti svrhu. Zato je dobro podsjetiti se na  poznatu maksimu sudije lorda Gordona Hewarta: „Pravda ne treba samo da se ostvaruje, već treba da bude viđeno i kako se ostvaruje“.

     

    Upravo zbog ovoga je značajna i svrsishodna najjednostavnija definicija odnosa sa javnošću koja glasi: „Raditi i govoriti o svom radu“.

     

    Kada je u pitanju javnost rada Vrhovnog suda Republike Srpske, onda za to postoje i zakonski okviri, a to je prije svega odredba člana 9. Zakona o sudovima, koji propisuje da je rad suda javan, ukoliko to nije drugačije određeno zakonom.

     

    Javnost rada suda se obezbjeđuje:

     

    -  javnim raspravama pred sudom,

    -  objavljivanjem sastava suda odnosno vijeća,

    -  davanjem obavještenja javnosti u toku sudskih postupaka.

     

     Javnost se takođe obezbjeđuje:

     

    - objavljivanjem sudskih odluka,

      - kao i davanjem drugih informacija od interesa za javnost, uz prethodno uklanjanje ličnih  podataka.

     

    Ministarstvo pravde Republike Srpske je bilo u obavezi donijeti Pravilnik o objavljivanju sudskih odluka.

     

    Isto tako značajan je:

     

    Zakon o zaštiti ličnih podataka i to član 3. Zakona kojim je propisano da krivične presude spadaju u posebnu kategoriju podataka, dok član 10. istog Zakona, propisuje da se podaci iz krivičnih presuda, kao posebna kategorija ličnih podataka, ne mogu automatski obrađivati, ukoliko zakonom nije predviđena odgovarajuća zaštita.

     

    Nadalje, značajan je i  član 251. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, propisana je mogućnost isključenja javnosti, tako da vijeće može u svako doba od otvaranja zasjedanja, pa do završetak glavnog pretresa, po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka ili branioca po njihovom saslušanju, isključiti javnost za cijeli glavni pretres ili jedan njegov dio, ako je to u interesu državne bezbjednosti ili za potrebe čuvanja državne, vojne, službene ili važne poslovne tajne, čuvanje javnog reda, zaštite morala u demokratskom društvu, ličnog ili intimnog života optuženog ili oštećenog ili zaštite interesa maloljetnika ili svjedoka.

     

    Takođe značajno za javnost rada pravosudnih institucija  su  Okvirne smjernice za objavljivanje sudskih i tužilačkih odluka, koji je usvojio Visoki sudski i tužilački savjet BiH.

     

    Takođe značajni su i dokumenti Vrhovnog suda Republike Srpske, a to je prije svega

     

    - Strategija za odnose s javnošću,

     

         - Vodič o pristupu, objavljivanju i dostavljanju informacija u posjedu i pod kontrolom

            Vrhovnog suda Republike Srpske,

     

    -  Indeks registar informacija koje su pod kontrolom Vrhovnog suda Republike  Srpske,

     

    - Obrazac za podnošenje zahtjeva za pristup informacijama u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama,

     

    - Pravilnik o anonimizaciji sudskih odluka Vrhovnog suda Republike Srpske,

     

    - Pravilnik o radu web uredništva Vrhovnog suda Republike Srpske.

     

    Svi navedeni dokumenti su značajni u komunikaciji s javnošću

     

    U okviru suda nemamo poseban odjel za odnose sa javnošću.

     

    Poslove komunikacije obavlja sekretar suda, koji je ujedno i službenik za informisanje. Radi se o diplomiranom pravniku sa položenim pravosudnim ispitom, koja je  jedno vrijeme, u svojoj dugogodišnjoj karijer bila i sudija. Treba napomenuti da je ujedno prošla i čitav niz obuka za rad sa medijima, pa se može sa pravom zaključiti da je kompetentna za obavljanje ovih poslova, za koje nije adekvatno nagrađena.

     

    Vrhovni sud Republike Srpske je otvoren prema građanima i medijima i proaktivni pristup komunikacije sa javnošću primarno se odnosi na davanje informacija o radu suda, bez obzira da li su takve informacije zatražene. Ovaj sud je jedan od rijetkih pravosudnih institucija koji redovno objavljuje sudsku praksu najznačajnijih odluka Vrhovnog suda zajedno sa sentencama.

     

    Najznačajnije odluke Vrhovnog suda Republike Srpske se anonimiziraju u skladu sa Pravilnikom o anonimizaciji sudskih odluka Vrhovnog suda Republike Srpske i tako ih činimo dostupnim široj javnosti.

     

    Isto tako i druge aktuelnosti koje su u vezi sa radom Vrhovnog suda Republike Srpske se redovno objavljuju na mjesečnom nivou i to prije svega saopštenja za javnost koja se odnose na redovne aktivnosti suda, zatim raspored javnih sjednica Krivičnog odjeljenja.

     

    Kada je u pitanju reaktivna komunikacija s javnošću, onda se to prije svega odnosi na postupanja po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama. Takvih zahtjeva u aprilu mjesecu Vrhovni sud Republike Srpske je zaprimio 20 i na sve zahtjeve odgovoreno je istog dana. (u 2019. godini odgovorili smo na 156 zahtjeva, a u 2020. godini odgovorili smo  na 94 zahtjeva).

     

    Dakle razvili smo i proaktivnu i reaktivnu komunikaciju sa javnošću, ali to ne znači da smo u potpunosti zadovoljni postignutim rezultatima, jer uvijek može biti bolje.

     

    Imajući u vidu da je otvorenost rada Vrhovnog suda Republike Srpske, jedan od načina za postizanje povjerenja koje građani imaju u rad suda, kao i način demokratske kontrole nad radom sudova, nastojaćemo da razvojem boljeg pristupa informacijama, koje su u posjedu Vrhovnog suda Republike, zaustavimo trend gubljenja povjerenja u rad suda kao i pravosudnog sistema u cjelini, a ujedno da obezbjedimo promociju većeg povjerenja građana u pravosuđe.

     

    Svjesni smo činjenice da je otvorenost Vrhovnog suda Republike Srpske ključna u izgradnji demokratskog društva, u kojem građanin participira u javnom životu na informisan način.