BANJA LUKA, 19. oktobar 2026. godine – U zgradi Vrhovnog suda Republike Srpske u Banjoj Luci danas je održan sastanak Panela za ujednačavanje sudske prakse iz krivične oblasti, organizovan u saradnji i koordinaciji sa Visokim sudskim i tužilačkim savjetom Bosne i Hercegovine (VSTS BiH). Sastanak je okupio predstavnike najviših sudskih instanci iz cijele Bosne i Hercegovine: Suda Bosne i Hercegovine, Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i Vrhovnog suda Republike Srpske, kao i predstavnike VSTS-a BiH.

Sastanak je uvodnim obraćanjem otvorila predsjednica Vrhovnog suda Republike Srpske Daniela Milovanović, izrazivši zadovoljstvo što je upravo Vrhovni sud Republike Srpske domaćin ovog važnog stručnog susreta. Predsjednica Milovanović je istakla da okupljanje predstavnika najviših sudskih instanci za istim stolom šalje snažnu poruku institucionalne odgovornosti i zajedničke posvećenosti očuvanju pravne sigurnosti građana i jačanju vladavine prava.

„Kada za istim stolom sjede predstavnici najviših sudskih instanci iz cijele Bosne i Hercegovine, šaljemo snažnu poruku da smo svjesni svoje odgovornosti i spremni da zajednički radimo na onome što je temelj svake pravne države a to je pravna sigurnost građana. U sistemu sa četiri odvojene jurisdikcije, četiri krivična zakonodavstva i četiri najviša suda, opasnost od pravne rascjepkanosti i različitog postupanja u identičnim situacijama je velika. Krivično pravo ne trpi nejasnoće ono je najoštriji instrument države i kao takvo mora biti kristalno jasno, a njegova primjena predvidiva. Kada zakonodavac propiše apstraktna vrijednosna obilježja, na sudovima je obaveza da te pojmove precizno definišu kroz sudsku praksu“, naglasila je predsjednica Milovanović.

Tema današnjeg zasjedanja, nominovana od strane Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, bila je „Neodređena vrijednosna obilježja krivičnih djela u krivičnim zakonima u Bosni i Hercegovini“. Domaće krivično zakonodavstvo obiluje apstraktnim pojmovima poput „veća šteta“, „znatna imovinska korist“, „imovina većeg obima“ ili „šteta velikih razmjera“. Vrhovni sud Republike Srpske je, vođen ulogom obezbjeđenja jedinstvene primjene zakona, još 30. juna 2004. godine usvojio načelno pravno mišljenje kojim su ove vrijednosti bile objektivizovane. Međutim, nakon pune 22 godine, uz drastične promjene socio-ekonomskih prilika, rast prosječnih plata i troškova života, te donošenje novog Krivičnog zakonika Republike Srpske, ukazala se nužna potreba za definisanjem novih, ujednačenih novčanih iznosa i kriterijuma primjenjivih u svim krivičnim zakonima u Bosni i Hercegovini, kako bi se eliminisala opasnost od nejednakog tretmana građana.

Uvodne referate na nominovanu temu pripremili su i izložili referenti: Ljiljana Filipović ispred Vrhovnog suda Federacije BiH, Obren Bužanin ispred Vrhovnog suda Republike Srpske, Amela Huskić ispred Suda Bosne i Hercegovine i Srđan Nedić ispred Apelacionog suda Brčko distrikta BiH. Nakon referata uslijedila je sveobuhvatna diskusija. Odlučivanje u okviru Panela odvija se po pravilu konsenzusa svih sudova („jedan sud, jedan glas“), što obezbjeđuje puno jedinstvo i zajedničku podršku usvojenim rješenjima.

Zaključci usvojeni na sastanku u formi usaglašenog pravnog shvatanja, nakon verifikacije na sjednicama nadležnih sudskih odjeljenja, postaju zvanični pravni stavovi sudova. Ta pravna shvatanja imaju upućujući karakter za sve prvostepene i drugostepene sudove u Bosni i Hercegovini, te će biti dostavljena nižestepenim sudovima i javno objavljena na portalu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Time se obezbjeđuje jasan, nezaobilazan putokaz sudijama u postupanju i garantuje princip jednakosti građana pred zakonom.